© Sva prava zadržana 2024. Eko-Protect 011
Design by Digital Circle – SEO agencija
© Sva prava zadržana 2024. Eko-Protect 011
Design by Digital Circle – SEO agencija
Buba rusi (Blatella Germanica) su poznati i kao „smeđe bubašvabe“ i geografski su najzastupljenija vrsta bubašvabe na svetu. Buba rusi čine 85% populacije bubašvaba na svetu, dok su preostalih 15% crne orijentalne tzv. kanalizacione bubašvabe.
Odrasle jedinke su veličine od 1 do 1.5cm. Svetlo smeđe su boje, a izgledom podsećaju na bubašvabe. Pipci su im smešteni na vrhu glave, crne su boje i jednake dužine kao i telo, dok su im noge svetlije od boje tela.
Usni otvor buba rusa prilagođen je za grickanje, a čulo vida im je izuzetno dobro razvijeno. Mužjaci su sitniji od ženskih jedinki, a i muške i ženske jedinke imaju krila, koja su duža od dimenzija tela, ali ne lete. Kreću se nožicama, koje su prekrivene dlakom.
Buba rusi se razmnožavaju brzo i lako. Tokom jedne godine ženka može izleći do pet generacija potomaka. Naime, ženke legu jaja u jajnim paketima, koji se nalaze na zadnjem delu tela ženki. Broj jajašaca u paketima varira od 17 do 56. Ženke pakete sa jajašcima polažu na topla i vlažna mesta.
Temperatura dosta utiče na period inkubacije buba rusa, koji traje od 17 do 34 dana.
Buba rusi će svoj potpuni razvoj postići u periodu od četiri do osam meseci. Larve se u tom periodu „presvlače“ četiri puta. Pri četvrtom presvlačenju dobijaju krila.
Buba rusima ne pogoduju ni hladnoća, ni prevelika toplota. Na temperaturi nižoj od -2 stepena ili višoj od 45 stepeni brzo će uginuti, zato se uglavnom skrivaju na toplim i vlažnim mestima.
Larve buba rusa bez hrane mogu izdržati do deset dana, dok odrasle jedinke bez hrane mogu biti do mesec dana. Bez vode ne mogu preživeti ni 24h.
U proseku žive od četiri do šest meseci.
Bubarusi su insekti koji pričinjavaju veliku materijalnu štetu. Kao hrana im može poslužiti gotovo sve, jer su svaštojedi, ali naročito vole skrob, ugljene hidrate i meso. U nedostatku mogu jesti papir, kožu ili dlaku. Imaju izuzetno razvijen usni aparat koji im omogućava da izgrickaju maltene sve, stoga često pričinjavaju kvarove na osetljivim elektronskim sklopovima, aparatima i mrežama. Posledice mogu biti požari, skupe popravke ili kompletna zamena bele tehnike.
Bubarusi ne napadaju ljude, ali može se desiti da ujedu čoveka dok tumaraju u potrazi za hranom. Najčešća mesta ujeda su lice, trepavice, usne, prsti, nokti. Ujed može izazvati iritacije koje se manifestuju u vidu svraba, crvenila i otoka. Ljudi skloni alergijama mogu doživeti alergijsku reakciju na ujed buba rusa, naročito ako su buba rusi inficirani nekom bolešću.
Buba rusi kontaminiraju sve što dodirnu i nosioci su mnogih zaraza. Ostavljaju neprijatan miris za sobom, a njihovo presvlačenje i izmet takođe mogu izazvati alergijske reakcije kod ljudi.
Prevencija je najbolji lek. Buba rusi se naseljavaju u prostorima koji su prljavi, gde hrane i mogućnosti za skrivanje ima u izobilju. Održavanje doma ili poslovnog prostora čistim, držaće buba ruse podalje od vas.
Prilikom dezinsekcije zapušavaju se rupe i pukotine na zidovima i oko cevi, kuda buba rusi najčešće dospevaju u stanove, a koristi se insekticid širokog spektra delovanja. Insekticid je ekološki prihvatljiv, bez boje i mirisa i potpuno je bezopasan za ljude i domaće životinje.
Imajte na umu da dezinsekcija buba rusa ima veliku ekonomsku i epidemiološku važnost. Profesionalnom dezinsekcijom buba rusa sprečićete nastanak materijalne štete i širenje zaraznih bolesti.