Ujed krpelja

Svi jedva čekamo proleće, prve sunčeve zrake i temperaturu koja će nam dozvoliti da dane provodimo napolju, u prijatnim šetnjama i igrama sa decom. Međutim, koliko je proleće „jedva čekanje“ ljudima, toliko je i raznim insektima, jer to je njihovo godišnje doba.

Krpelji su jedna od vrsta insekata koja je aktivna tokom prolećnih i letnjih meseci. Ako nikad niste doneli krpelja na svom telu, nakon povratka iz prirode, sigurno ste čuli na stotine upozorenja da ih se čuvate. Krpelji vrebaju u travi i čekaju pogodan momenat da se ujedom zakače za domaćina – čoveka ili životinju, svejedno je.

Pitate se da li je ujed krpelja opasan? Kakve komplikacije može da izazove? Odgovore na ta i druga pitanja, donosimo vam u nastavku teksta.

Šta su krpelji?

Krpelji pripadaju ektoparazitima, životinjskoj vrsti koja preživljava zahvaljujući hranljivim materijama koje izvlači iz tela domaćina. Samostalno ne mogu da prežive, a domaćini im mogu biti ljudi i sve toplokrvne životinje. Liče na male paukove, a pripadaju redu Ixodida, podvrsti Acarina.

Krpelji žive u travi, ali ne pri zemlji nego pri vrhu biljke, kako bi lakše mogli da se zakače za budućeg domaćina. Na prednjim nogama imaju kukice koje im omogućavaju da se čvrsto uhvate za telo „žrtve“, odakle traže najpogodnije mesto sa kojeg bi mogli da sisaju krv. Krpelji nemaju razvijen vid, navode naši stručnjaci za deratizaciju iz tima Eko-Protect 011, ali zato imaju razvijene receptore uz čiju pomoć detektuju buduće domaćine.

Ženke krpelja se razmnožavaju u travi, gde polažu jaja. Iz jaja se razvijaju larve, koje se hrane krvlju glodara i drugih poljskih životinja. Tokom zimskog perioda krpelji su neaktivni, ali zato kidišu u rano proleće. Larve iz kojih se razvijaju mladi krpelji su najagresivnije u rano proleće – upozoravaju naši eksperti iz Eko Protect 011.

Da li je ujed krpelja bolan?

Ujed krpelja uglavnom nećete osetiti, jer je gotovo potpuno bezbolan. Naime, u pljuvačnim žlezdama ovih insekata nalazi se prirodni anestetik, koji ubrizgavaju u vaš organizam prilikom ujeda. Pritom, krpelji su toliko sitni, da njihov ujed i ne može biti bolan.

Krpelja ćete na telu, u većini slučajeva, otkriti ako se detaljno pregledate. Oni dosta vremena mogu prolaziti neopaženo, ako ih ne pronađete, a za to vreme će se hraniti vašom krvlju. Krpelj zakačen za telo domaćina može u potpunosti promeniti svoj izgled i uvećati svoje telo nekoliko puta. Kada se zasiti i dovoljno napuni krvlju domaćina, krpelj će se sam pustiti sa tela domaćina.

Da li su krpelji opasni?

Kao i većina drugih insekata i krpelji mogu prouzrokovati zdravstvene probleme. Iako deluju bezopasno zbog svoje male veličine, krpelji mogu biti uzročnici brojnih bolesti. U organizmu nose patogene, a tokom životnog veka često mogu da promene više domaćina. Krpelj koji je bio zakačen za pacova može se zakačiti kasnije za čoveka. Od patogena koje nose sami ne oboljevaju, ali zato razboljevaju ljude.

Spomenuli smo da je ujed krpelja bezbolan – zaista i jeste, ali u nekim slučajevima se može razviti alergijska reakcija. U slučaju reakcije na ujed krpelja koža u okolini ujeda može pocrveneti, može se razviti otok i svrab. Svrab vas može navesti da zapravo otkrijete prisustvo ovog parazita.

Koje bolesti prenose krpelji?

Kada krpelj ujede čoveka, u njegov organizam ubacuje svoju pljuvačku, koja može biti zarazna. Ljudi se mogu zaraziti i ako zgnječe krpelja na koži ili nestručno pokušaju da ga otklone.

Krpelji su nosioci gram negativnih bakterija, od kojih je najpoznatija Borrelia Burgdorferi, koja izaziva boreliozu i lajmsku bolest. Lajmska bolest, otkrivena na vreme, se može uspešno lečiti, ali u kasnim fazama može izazvati kardiovaskularne probleme, artritis i oboljenja perifernog nervnog sistema. Krpelji izazivaju i meningoencefalitis, tularemiju, erlihiozu, babeziozu i neke rikecioze.

Kako se uklanja krpelj?

Nemojte uklanjati krpelja sami. Velike su šanse da nećete znati to da učinite i da ćete izvući samo deo insekta, dok će deo ostati pod vašom kožom. To će lekarima samo zakomplikovati vađenje krpelja. Takođe, klonite se teorija da krpelja natapade alkoholom, acetonom, parfemima ili sirćetom, jer ćete ga samo pogurati dublje pod kožu.

Nakon što vam lekar izvadi krpelja, pratite mesto ujeda u narednih par nedelja. Ukoliko se javi reakcija ili bilo koji vid iritacije, kao i simptomi – umor, iscrpljenost, pospanost, bolovi, temperatura, obratite se lekaru. Kada je krpelj izvađen možete ga poslati na laboratorijsku analizu, kako biste znali da li je nosilac bolesti i da li ste potencijalno zaraženi. Analiza krpelja u privatnim laboratorijama košta oko 6000 rsd.

Preventivno delovanje i dezinsekcija krpelja

Prevencija je najbolji lek, a ujed krpelja možete izbeći preventivnim delovanjem i dezinsekcijom travnatog područja na kojem boravite. Naime, naši stručnjaci za dezinsekciju iz Eko-Protect 011 navode da je od ukupne količine krpelja preko 40% zaraženo bakterijom koja izaziva lajmsku bolest.

Preventivno delovanje uključuje:

  • Nošenje odeće koja pokriva ruke i noge kada ste u prirodi.
  • Izbegavanje predela gde ima krpelja.
  • Korišćenje repelenta za insekte.

Kada se vratite iz prirode detaljno pretražite telo, a naročito izložena mesta na koja se krpelji najradije hvataju – teme, iza uha, stomak, pregib lakta, kolena, prepone.

Dezinsekcija krpelja će vam pomoći da se sigurno rešite ovih dosadnih napasti i da bezbrižno boravite u prirodi. Dezinsekcija krpelja se sprovodi na javnim i privatnim travnatim površinama – u parkovima, livadama, baštama, dvorištima – gde god ima krpelja.

Insekticid koji koriste profesionalne službe dezinsekcije je ekološki bezopasan i odobren od strane Ministarstva zdravlja. Ne ugrožava ljude, decu, ptice, ni domaće životinje. Snažno delovanje ispoljava samo na krpelje. Nakon dezinsekcije, populacija krpelja će biti uništena – i larve i razvijene jedinke.