Groznica zapadnog Nila: Sve što treba da znate!

2020. godina deluje kao loše vesti u nizu, bar na epidemiološkom planu. Početak godine je obeležio korona virus, ali kao da to nije bilo dovoljno, ovih dana do nas dolaze vesti o novoj zarazi. Naime, u više opština na području Srbije zabeleženo je prisustvo komaraca zaraženih groznicom zapadnog Nila. U istim opštinama otpočelo je suzbijanje komaraca, kako bi se izvršila prevencija bolesti.

Groznica zapadnog Nila je virusna infektivna bolest, koja pripada grupi zoonoza, a na ljude i životinje se prenosi ubodom zaraženog komarca.

Virus zapadnog Nila je prvi put izolovan u Ugandi, u zapadnom slivu reke Nil, 1937. godine. Sa kontinenta Afrike virus se proširio na Bliski istok, Aziju, Australiju, a zatim i na Evropu, sa akcentom na područje Mediterana. Na području Evrope virus se učestalo pojavljuje od 60ih godina prošlog veka, a naročito je prisutan u poslednjih dvadeset godina. Predviđa se ekspanzija ovog virusa u bliskoj budućnosti, što zbog klimatskih promena, što zbog čestih putovanja i izloženosti ljudi insektima.

Primarni izvor zaraze su ptice – svrake, vrane, gavrani i čavke. Kod ptica simptomi bolesti ne postoje, a komarci koji se hrane krvlju zaraženih ptica su nosioci infekcije.

Suzbijanje komaraca i dezinsekcija najbolji su način prevencije ove bolesti.

Simptomi groznice zapadnog Nila

Prvi simtomi se javljaju nakon 3 do 14 dana od uboda komarca zaraženog virusom zapadnog Nila.

Groznica zapadnog Nila prolazi asimptomatski kod gotovo 80% zaraženih, koji imaju minimalne simptome ili simptomi izostaju u potpunosti. 20% zaraženih može razviti simptome kao što su osip, visoka temperatura, glavobolja, povraćanje, mučnine.

Ako virus zahvati nervni sistem, razvija se teška klinička slika, te oboleli mogu biti i životno ugroženi. 1% zaraženih može razviti meningitis (upala moždanih ovojnica) ili encefalitis (upala mozga i kičmene moždine). U slučajevima meningitisa ili encefalitisa smrtnost dostiže 30% od ukupnog broja zaraženih, stoga je hospitalizacija neophodna.

Simptomi su povišena temperatura, jeza, drhtavica, preznojavanje, preosetljivost na svetlo (fotofobija), povraćanje, mučnine, gubitak apetita, dijareja, jake glavobolje, bolovi u mišićima, paraliza, poremećaji svesti i neurološki ispadi.

Oporavak traje od nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Opšta slabost organizma, malaksalost i iznemoglost mogu trajati više nedelja nakon oporavka. Ipak, trajna oštećenja mozga su retka.

 

Prenošenje infekcije

Nosioci infekcije su zaraženi komarci (Culex Pipiens) koji žive na našem području.

Groznica zapadnog Nila se ne prenosi sa jedne zaražene osobe na drugu, ali u retkim slučajevima može se preneti prilikom trasfuzije krvi, transplantacije organa, tokom porođaja ili dojenjem.

Osobe koje su najugroženije od ove bolesti su starije životne dobi, 60 i više godina, naročito ako imaju druge zdravstvene probleme, kao što su dijabetes, karcinomi, aids i druge.

Kako se bolest dijagnostifikuje?

Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma koje oboleli iskazuje. Bitni su podaci o mestima na koja je oboleli putovao, kao i podaci o ujedima komaraca, koji bude sumnju na groznicu zapadnog Nila.

Kako bi se bolest potvrdila vrši se testiranje krvi i cerebrospinalne tečnosti, koja se dobija lumbalnom punkcijom.

Lečenje groznice zapadnog Nila

Konkretna terapija za lečenje groznice zapadnog Nila ne postoji. Većina obolelih se oporavi bez ikakve terapije, ali u slučajevima glavobolje i bolova u mišićima, obolelima se propisuju analgetici.

U težim slučajevima bolničko lečenje je neophodno.

Medicinska istraživanja su pokazala da je groznica zapadnog Nila ozbiljnija bolest nego što se do sada smatralo. Naime, iako ne postoje zvanični lekovi za ovu bolest, oporavak obolelih sa lakšom kliničkom slikom drugo traje. Mesecima, čak i godinu dana nakon preležane bolesti, mogu ostati simtomi kao što su tremor, lako zamaranje, poremećaji motornih funkcija.

Nakon preležane bolesti, bivši oboleli ima doživotni imunitet na groznicu zapadnog Nila.

Kako se zaštititi od groznice zapadnog Nila?

Vakcine koje bi sprečile razvoj ove bolesti ne postoje, iako se na njima radi i očekuje se njihova pojava na tržištu narednih godina.

Najbolji način zaštite od groznice zapadnog Nila je prevencija – sprečiti ubode komaraca, a ako su rojevi komaraca prisutni – dezinsekcija, suzbijanje komaraca. Opšte mere prevencije su sledeće:

  • Izbegavajte izlaganje u delovima dana kada su komarci najaktivniji – u zoru i u sumrak.
  • Izbegavajte odlaske u predele gde su staništa komaraca, kao što su kanali, močvare, šume.
  • Prilikom boravka u prirodi nosite garderobu koja pokriva ruke i noge. Poželjno je da odeća bude upasana, kako bi minimum kože bio izložen.
  • Prilikom boravka u prirodi upotrebljavajte repelente na izloženoj koži, kako biste sprečili ubode komaraca.
  • Kako biste sprečili nastanjivanje komaraca u blizini vašeg životnog prostora, ispraznite sve rezervoare ustajale vode, kao što su tanjirići saksija za cveće, gume, bazeni, posude za vodu za kućne ljubimce i drugo – savetuju naši stručnjaci za dezinsekciju iz Eko-Protect 011. Komarcima je voda neophodna za razvoj i polaganje larvi. Isušivanjem vode ćete ih sprečiti da polažu jaja u vašem okruženju.
  • Kako biste se zaštitili u zatvorenim prostorima na prozore i vrata stavite zaštitne mreže (komarnike) i upotrebljavajte repelente.

Suzbijanje komaraca, kako larvi, tako i odraslih jedinki, od strane profesionalnih službi za dezinsekciju. Iako deluju bezopasno, komarci su proglašeni za najsmrtonosnije insekte na svetu, jer pored groznice zapadnog Nila prenose i malariju i encefalitis. Dezinsekcija komaraca se može vršiti iz vazduha, kao i sa zemlje, i najefikasniji je način za uništavanje komaraca čak i na otvorenom prostoru. Sredstva koja se koriste za suzbijanje komaraca su potpuno bezopasna po ljude i životinje, dok komarce uništavaju u svim fazama razvoja.